TAJANSTVENI SVEMIR        

ŠTO JE SVEMIR?

Svemir je čitav svijet što nas okružuje. Svemir ima nekoliko ”faza”. Odmah nakon prve faze, Velikog Praska, svemir se do danas sve više širi, tj. 75 km svake sekunde. Još će se puno godina širiti, zatim će se početi sužavati, sve do male točke. No ne brinite se, do tada ima još vremena!

KAKO JE NASTAO SVEMIR?

Svemir je nastao tako što su se razne čestice spojile i stvorile Veliki Prasak. Počele su nastajati zvijezde i galaksije. Danas ima bezbroj galaksija. Galaksija u kojoj se nalazi Zemlja zove se Mliječni put (eng. Milky way).

VIŠE O NAŠOJ GALAKSIJI

Svaka galaksija u središtu ima crnu rupu u obliku vrtloga (označeno crvenom strelicom). Mi smo na samom ”rubu” galaksije (bijela strelica). Naš najbliži susjed je galaksija Andromeda.

SUNČEV SUSTAV

Naša galaksija se sastoji od dva asteroidna pojasa i planeta koji kruže oko Sunca. Oko našeg Sunca kruži 7 planeta; Merkur, Venera, Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Također imamo i 5 patuljastih planeta; Eris, Makemake, Haumea, Eris i (bivši planet) Pluto.

O PLANETIMA (po redu)

Kameni planeti

Merkur

Merkur je najmanji i Suncu najbliži planet. Zapravo, veličinom je sličan našem Mjesecu. On nema svoj mjesec. Ima rijetku atmosferu. Ime je dobio po rimskom bogu trgovine i putnika.

Venera

Venera je najtopliji planet. Temperatura površine dostiže i 500 °C. Veličinom je slična Zemlji, no ipak je Zemlja malo veća. Venera nema prirodni satellit. Ime je dobila po rimskoj božici ljubavi i ljepote. Veneru još zovu jutarnja zvijezda ili Danica. Ona se vrti od istoka prema zapadu, suprotno od ostalih planeta.

Zemlja

Naš dom, Zemlja! Ona je jedini pravi dom čovječanstva. Sastoji se od 70 posto vode i 30 posto kopna. Ima gustu atmosferu koja nas štiti od meteora. Zemlja ima jedan mjesec.

Mars

Mars, nama najbliži planet. Ima vodu na polovima, u obliku leda i čvrsto tlo. Današnjom tehnologijom trebalo bi nam 6 mjeseci da stignemo do njega. Jeste li znali da se na Marsu nalazi najviša planina u našemu sustavu? Zove se Olympus Mons. Mars ima dva mjeseca: Fobos i Deimos. Dobio je ime po rimskom bogu rata.

Noćno nebo Marsa s Deimosa

Plinoviti planeti

Jupiter

Najveći planet našeg Sunčevog sustava, Jupiter. Neki Jupiter nazivaju zasebnim sustavom, jer ima 67 mjeseca koji kruže oko njega. On Zemlju štiti od većih meteoroida. Ima i tanke prstenove i jaku gravitaciju. Jupiter je dobio ime po rimskom bogu neba.

Saturn

Dragulj našeg Sunčevog sustava, Saturn! Dobio je ime po rimskom bogu poljoprivrede. Saturnovi slavni prstenovi napravljeni od leda, prašine i kamena brzo se okreću oko njega. Ima 62 mjeseca. Da stavimo Saturn u veliku kadu vode, plutao bi.

Uran

Uran je dobio ime po bogu raja. Toliko je hladan da ga neki zovu hladni planet. On se, kao Venera, okreće suprotno od drugih planeta. Uran je nakrivljen do 98º stupnjeva. Izgleda kao da spava. Ima 27 prirodnih satelita (mjeseca)i nekoliko prstenova. Na njegovim polovima je uvijek noć, a na ekvatoru dan (ili obrnuto J) već mnogo godina.

Neptun

Neptun je dobio ime po rimskom bogu mora. On je najvjetrovitiji planet. Oluje su mu toliko jake da su nekad brže od zvuka. I on, kao ostali plinoviti planeti, ima prstenove. Također ima 14 mjeseci. Do Neptuna bi nam trebalo 10 godina. Osobno, moj najdraži planet! 🙂

Nadam se kako sam vas zainteresirala da više istražite o svemiru! 🙂

Napisala: Tonka Burić, učenica 6. r.

Napomena: Fotografije su preuzete s interneta.